Fikh koji se odnosi na manjine mora se više nego druge grane fikha bazirati na sljedeće osnovne postavke mada su ove postavke nužne za cijeli fikh.
Kada sam objavio prvo izdanje knjige "Nemuslimani u muslimanskom društvu" u kojoj sam tretirao - u svjetlu tekstova i nakana Šerijata - pitanje vjerskih neislamskih manjina koje žive u islamskom svijetu a predstavljaju autohtono stanovništvo koje su neki strani elementi počeli koristiti u cilju postavljanja prepreka pred pozivima za iznalaženje islamskog rješenja za muslimanske zemlje, uspostavu Šerijata i obnovu sveukupnog islamskog života tvrdeći da te manjine
Kur’an i Sunnet su dva osnovna izvora šerijatskog prava koji sadrže islamsku poruku, bilo da je riječ o vjerovanju u Allaha i odnosu prema svijetu, bilo da je riječ o uređenju međuljudskih odnosa, sa stanovišta etike ili prava, koji u šerijatskom pravu nisu zasebno tretirani u smislu zasebne cjeline.
Ljudska spoznaja vezana je većinom za vanjštinu. Ljudi mogu znati ono što vide, što čuju, što ostalim osjetilima dokuče i što na temelju toga daljim svojim razmišljanjem izvedu. Prema tome vidljive stvari igraju u ljudskom životu vrlo važnu ulogu, skoro najvažniju.
Riječ ''eutanazija'' je grčkog osnova. Nastala je od riječice ''eu'' što znači ''dobro, pravedno'' i riječi ''thánatos'' što znači ''smrt''. Prema riječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića terminološko značenje eutanazije bilo bi sljedeće:
