Nužnost međumuslimanskog razumijevanja

Autor

1. Uvod

Objavom Kur'ana smirene su sve jeke Božanskog samorazglašavanja na Stranicama Knjige i sve prethodne Božanske Riječi svoje konačno zemaljsko udomljenje zadobile su u Mushafu. Poslanička povijest, svoju završnicu našla je u poslaničkoj ličnost Muhammeda, a.s., i tim činom je završen ciklus poslaničkih likova i vjeronavjestitelja. Time je Muhammedu, a.s., ukazana posebna počast i odlikovanje: sukus svih osobina i odlika ranijih Božijih glasonoša, a potom i punina Riječi. O ova dva događaja, koja su izmjenila povijest čovječanstva, napisana je brojna literatura s različitim naglascima od strane klasičnih i savremenih generacija muslimanskih mislilaca, pa i od strane nemuslimanskih autora.

    Uputno je ovdje razjasniti na koji način ovakav uvod korespondira s naznačenim naslovom. Smatramo da Kur'an i Poslanički Sunnet (sunna), po kojima se odvija cjelodnevni ritam svakodnevlja jednog muslimana, podaruju posebna milodarja kojima se muslimani mogu dičiti, naročito spram nemuslimana. Poslanje Kur'ana je univerzalno samo po sebi. Ne poznaje i ne priznaje vremenska i bilo koja druga omeđenja. Kur'an često na svojim stranicama komunicira univerzalnim vrijednostima. Također, Kur'an zbori o Poslaniku islama kao Poslaniku svih svjetova, svih naroda, svih rasa, svih vremena...

2. Kur'an i Sunnet - Izvori svakog toka muslimanskog mišljenja

Upravo zarad spomenutih dimenzija Kur'ana i Sunneta muslimani spram drugih, nemuslimana, imaju vrlo moćnu poziciju koju trebaju znati i umjeti iskoristiti. Posjedovati jedino autentičnu Božansku Riječ i puninu Riječi blagodati su neprocjenljivog značaja za muslimanski odnos naspram drugih. No, u čemu je onda taj značaj kada su posrijedi muslimani spram muslimana? Kur'an i Sunnet Muhammeda, a.s., su zajednički svim muslimanima. Oni su osnovna vrela islama.

I Kur'an i Muhammed, a.s., upozoravaju na bratstvo zajednice vjernika. Zatim, svi temeljni tokovi muslimanskog mišljenja/ mutezilizam, sunnizam, sufizam, šiizam/ svoju praksu i misao učitavaju u Kur'an i praksu Poslanika islama. I svi interpretativni obrasci muslimanskog odmišljanja vjere svoj utok traže u temeljnim vrelima islama. Zato i dovodimo u tjesnu vezu Kur'an i Sunnet sa svom njihovom duhovnom životvornom energijom kojom zrače i ono što se misli pod sintagmom međumuslimansko razumijevanje.

Centralno mjesto i središnja pozicija, zapravo, pripast će njima kao konstitutivnoj tradiciji islamske Univerzalnosti, ukoliko u skorašnje vrijeme dođe do ozbiljenja "međumuslimanskog razumijevanja". Treba reći da i Kur'an i Sunnet donose najsretniji izraz kojim se pokriva islamska univerzalnost a to je "musliman". U tom pojmu miruju sva duhovna obogaćenja izrasla snagom cjelodnevnog življenja Božanskih Riječi. Ali obzir islamske univerzalnosti rasprsnut je na gore pomenute tokove muslimanskog mišljenja koje je odnjegovao i danas njeguje muslimanski genij navlastito te nam podario još neke značenjski bremenite izraze kao što su Ehli sunnet vel džema ̀at, sufija, šiija ...

3. Zašto "međumuslimansko razumijevanje"?

U prvi mah ovo nam se pitanje nameće kao nesuvislo ali ono i jeste samo po sebi izazov i potreba. Pristalice i promicatelji spomenutih tokova mišljenja moraju biti spremni da u drugom muslimanu prepoznaju sebe kako bi zajedničkim naporima i trudom još više doprinijeli širenju Allahove Riječi na Zemlji. Svi oni dijele zajedničku sudbinu, probleme, dileme, izazove modernizma i sekularizma, teški položaj Ummeta, stradanja i patnje muslimana širom Zemaljske kugle... Zato i moraju podijeliti zajedničku im sudbinu, razmotriti najbolje i najefikasnije metode širenja Istine, prepoznati u duhu ovoga vremena načine na koje se najmoćnije djeluje. Kada ovo kažemo mislimo prije svega na institucionalno uređenje odnosa, jer u današnjem svijetu moćne i organizovane institucije sa svom svojom aparaturom ponajviše doprinose promicanju neke ideje.

Također, muslimani u cjelini danas snose odgovornost za stanje u kome se nalaze bez obzira kojem toku muslimanskog odmišljanja pripadaju. Više smo se umorili od silnih konstatacija i kritika upućenih na račun muslimanske savremenosti oličene u republikama, kraljevinama, dijasporama, islamskim zajednicama i pokretima, džematima... Treba nuditi rješenja, činiti početničke korake kako probuditi i pobuditi muslimanski Ummet na akciju, na mišljenje, na rad, na praksu, na osnivanje moćnih institucija. Upravo tako i prilazimo nužno potrebnom "razumijevanju među muslimanima".

Treba se osloboditi nekih zabluda iz prošlosti. Ne možemo reći da je sav islam u sunizmu, sufizmu ili šiizmu. Time ustvari reduciramo islamsku univerzalnost! Božanska istina podjednako je odjeknula u različitim interpretacijama islama ovdje u Bosni, u Saudijskoj Arabiji, Iranu, Pakistanu, Egiptu... Ona se moćno prepoznaje u djelima doktora Zakona, muslimanskih peripatetičara, muslimanskih teozofa, muslimanskih sufija, mutekellimuna... Također, Božanska prisutnost se svjedoči u arhitekturi muslimanskih graditelja po Bosni, Kairu, Isfahanu, Kuala Lumpuru... Dakle, u svemu tome i u drugim ostvarenjima muslimanskog duha jasno se prepoznaju  obrisi muslimanske Univerzalnosti bez obzira iz kojeg mezheba, škole akaida ili sufijskog reda ona dolazila. Sve ovo, ustvari, dostatno nam svjedoči i nagovara nas da je "razumijevanje među muslimanima" moguće, da se ono dešava ili će se desiti veoma brzo.

4. Zašto nam je još potrebno "razumijevanje među muslimanima"?

i)          Treći milenijum po mnogim futurolozima odvijat će se u znaku međucivilizacijskog dijaloga. Upravo zbog te činjenice muslimanima je potrebno da međusobom postave stvari na njihova odgovarajuća mjesta kako bi zajedničkim nastupom poručili graničnim civilizacijama kuda i kojim putem žele ići.

ii)        Treći milenijum po mnogim teoretičarima odvijat će se i u znaku međureligijskog dijaloga. Zato je muslimanima potreban jedinstven stav kada su u pitanju nemuslimani.

iii)      Muslimani su braća, Kur'an poručuje, braća u vjeri. A braća sve nesporazume rješavaju dogovorom i dijalogom.

iv)      Muslimanski svijet  sa svim svojim resursima, prirodnim, tehničkim, ekonomskim, kulturnim, obrazovnim, medijskim koje posjeduje predstavlja relevantan faktor koji u bližoj ili daljnoj budućnosti može ponovo preuzeti kormilo svjetske civilizacije. Ne vidimo razloga da se o tome ne govori i ne piše. Dapače, to treba otvoreno kazati! Zato vidimo razlog da se pristupi uozbiljenju procesa "razumijevanja među muslimanima".

5. Bosna kao paradigma

Svjesni smo da Bosnom propiruju različiti interpretativni naglasci islama. Ovdje je prisutna Islamska zajednica decenijama koja kroz svoju hijerarhijsku uređenost promiče tradicionalne vrijednosti islama kako to naučavaju najveći učitelji hanefijskog mezheba. IZ BiH kroz medrese, pedagoške akademije, FIN, profilira kadar koji će sutra nositi breme svoga vremena u svim aspektima složenog bosanskog društva.

Bosna je ukrašena i svojim skromnim tekijama u kojima se posebno njeguju duhovne vrijednosti onako kako su ih doživljavali veliki učitelji sufizma i rodoslovnici duhovnih bratstava- tarikata a koje je Bosna s najvećim gostoprimstvom ugostila.

Stjecajem niza okolnosti Bosnom se, već duže vrijeme, čuju odjeci interpretativnog islama u Saudijskoj Arabiji. U Bosni, također, postoji i ambasada Islamske republike Iran, dakle ljudi koji pripadaju jednom drugom obziru islamske univerzalnosti. Ovom prilikom nećemo pominjati sve organizacije i udruženja koja imaju vjerski predznak i koja su pod ingerencijom i utjecajem ovoga ili onoga. Mada bi bilo korisno napraviti temeljitu analizu tih organizacija i udruženja posebno onih koja su omladinskog karaktera, te propitat njihov utjecaj na muslimansku zajednicu u cjelini ovdje u Bosni.

Mislimo da će se mnogi složiti ako kažemo da je suradnja između ovih gore spomenutih pristupa islamu u Bosni neophodna čak i obavezujuća. Svaki drugačiji pristup koji se, s vremena na vrijeme, pojavi bilo u vidu štampanja pojedinih knjiga i knjižica koje raspiruju mržnju, omalovažavanje, nesuradnju među muslimanima ili kroz formiranje grupa i grupica naspram drugih neće polučiti dobrim ishodom. A svakom iskrenom muslimanu to ne može biti  radost, jer naš cilj je jedan: pozivanje na dobro a odvraćanje od zla. Naš cilj je islam u Bosni, islam utemeljen Kur'anom i Sunnetom. Zato Bosna i može poslužiti kao model procesa "međumuslimanskog razumijevanja" i taj obrazac ponuditi muslimanskom svijetu u cjelini.

Ne bi bilo na odmet razmišljati o formiranju jedne zasebne institucije u kojoj bi učešće uzeli predstavnici spomenutih interpretacijskih varijacija islama u Bosni čiji bi zadatak bio ozbiljno bavljenje procesom "razumijevanja među muslimanima" na svim nivoima. Na taj bi način zajedničkim putem tražili odgovore na pitanje koje danas nikako ne možemo izbjeći, a to je kako islamski djelovati u Bosni, na svim mogućim poljima: društvenom, ekonomskom, političkom, medijskom, odgojnom, obrazovnom... Ili koliko danas ima islama u spomenutim segmentima našeg društva?

Kao prvi korak na tome putu predlažemo da u skorije vrijeme neka od postojećih p(r)ozvanih institucija organizuje međumuslimanski kolokvij na kojemu bi umni ljudi ponudili svoja razmišljanja uz puno međusobno uvažavanje naznačili neke perspektive unutar kojih bi se mogao voditi razgovor o "međumuslimanskom razumijevanju"; odrediti smjernice buduće saradnje na zajedničkim projektima postojećih institucija koje brinu o tradicionalnim vrijednostima islama na ovim prostorima.

    Jednostavno rečeno, mogu li muslimani voditi "međusobni doktrinarni dijalog" u duhu onog predanja koje veli da je razilaženje među Ummetom milost?