Es-selamu alejkum.
Pošto je zabranjeno klanjati u vrijeme izlaska/zalaska Sunca, zanima me
kako se može odrediti taj vremenski interval, odnosno koliko dugo se tačno
ne smije klanjati i je li se to odnosi na vrijeme prije ili poslije kraja sabahskog vremena označenog u takvimu, odnosno prije ili poslije početka akšamskog vremena označenog u takvimu.
Unaprijed veliko hvala
Na pitanje odgovara
Alejkumus selam.
Krajnje precizno bi bilo da se ne klanja u intervalima kada Sunce izlazi, kada je u zenitu i kada zalazi.
Konkretan momenat izlaska, zalaska i zenita Sunca najlakše se određuje prema vaktiji (može se pronaći na našoj stranici www.znaci.com, potom na stranicama www.vaktija.ba, i, naravno, www.rijaset.ba, ili printana u izdanjima Takvima).
Interval izlaska i zalaska Sunca traje oko četrdeset i pet (45) minuta, a vrijeme u kojem je Sunce u svome zenitu iznosi minimalno pet (5) a maksimalno petnaest (15) minuta.
Tako npr., kada je u pitanju sabah:
Ako je u vaktiji navedeno da je konkretnog dana izlazak Sunca (npr. za datum 13. Novembar 2011,) u 06:32 h sabah namaz treba klanjati, završiti, do toga vremena. Nastup sabahskog vremena u našim vaktijama označava se terminom „Zora“ (za naš primjer 13. novembar 2011. to je 04:54 h).
Dakle, „zora“ je nastup, početak, sabahaskog namaza, a „izlazak sunca“ je vrijeme završetka, okončanja, vremena sabahskog namaza.
U intervalu od „Zore“ do „Izlaska Sunca“ (u našem slučaju za primjer 13. novembra 2011., to je od 04:54 h do 06:32 h) klanja se sabahski namaz.
Od vremena „Izlaska Sunca“ (u našem primjeru 06:32 h) pa narednih četrdeset i pet (45) minuta pokuđeno je (mekruh) klanjati bilo kakav dobrovoljni namaz. Nakon protoka od četrdeset i pet minuta nakon „Izlaska Sunca“ opet je dozvoljeno klanjati dobrovoljne namaze (nafila).
Taj period od četrdeset i pet minuta nakon „Izlaska Sunca“ (u našem primjeru to je u 07:17 h) pa do nastupa vremena za podne namaz naziva se kušluk ili duha (otuda je po preporuci hazreti Muhammeda, blagoslovljen je, jedan od najvrednijih dobrovoljnih namaza, kušluk-namaz ili duha-namaz).
Zenit Sunca nastupa između pet i petnaest minuta prije vremena za podne-namaz (podne-namaz u našim vaktijama oslovljeno je pojmom „podne“). Tako, u našem primjeru, za 13. novembar 2011., „podne“ nastupa u 11:32 h, pa je toga datuma pokuđeno klanjati dobrovoljne namaze u vremenskom periodu od 11:17 h do 11:32 h.
Konačno, zalazak Sunca je u intervalu četrdeset i pet (45) minuta prije nastupa vremena akšam-namaza, a vrijeme nastupa akšam namaza u našim vaktijama označeno je pojmom „Akšam“.
U našem primjeru za 13. novembar 2011., nastup „Akšama“ je u 16:29 h, što znači da je dobrovoljne namaze toga datuma pokuđeno klanjati u periodu od 15:44 h do 16:29 h.
Što se tiče vremena prije zalaska Sunca, svakako treba poštovati sunnet da se nijedna nafila ne klanja nakon ikindije namaza. Ako pazimo na taj sunnet neće nam se desiti da klanjamo bilo kakav namaz nakon ikindije i ne možemo niti teoretski doći u priliku da klanjamo neki namaz u vrijeme kada Sunce zalazi.
Međutim, ako se desilo da nismo klanjali farz ikindije, a primaklo se vrijeme akšama, ipak treba klanjati ikindiju jer je ona farz, dok je pravilo da se izbjegava klanjanje dok Sunce zalazi mekruh, što je na slabijem stepenu od farza.
Svakako treba nastojati da se farz ikindije okonča (preda selam) barem nekoliko minuta prije nastupanja vremena zalaska Sunca, ali ako to osoba i ne uspije, bitno je da, makar, otpočne klanjanje prvoga rekata prije nastupa akšamskog vremena.
A dragi Allah, opet, najbolje zna.
Mir i svako dobro.