1. Ne brijem bradu. Da li je, prema hadiskoj nauci, smijem skraćivati?
2. Punac mi je obećao dati jednu sumu novca kada budem kupovao stan. On tu sumu ima kod sebe i rekao je da će mi je dati čim se odlučim na kupovinu. Jednu sumu novca ja sam pozajmio svojoj sestri,za kupovinu stana, i ona će mi je vratiti kada joj zatražim. Da li ja na ove sume novca trebam davati zekat?
3. Da li da sačekam da riješim stambeno pitanje pa da kasnije, kada ponovo skupim novac, odem na hadždž, ili da prvo obavim hadždž?
Na pitanje odgovara
1. O pitanju brade vrlo lijep tekst napisao je čuveni suvremeni učenjak iz Egipta Jusuf Qaradawi u svojoj knjizi «Halal i haram u islamu» te ti predlažem da pogledaš tamo malkice! No, da te ne bi ostavili bez izravna odgovora, prema sunnetu Božijeg Poslanika, s.a.v.s, brada ne bi trebala prelaziti širinu jedne šake (qabda). Sunnet ju je održavati urednom ako se već nosi. U odgovoru na ovo pitanje ne bih ulazio u dublju raspravu jer mislim da je bespredmetno previše se opterećivati takvim pitanjima. Najbolje je da ti sam procjeniš kako ćeš postupati. Jedino što je Poslanik, s.a.v.s., jasno pokudio jeste brada kod Arapa poznata kao seksūka, kod nas poznata kao fahdovka.
2. Tvoje drugo pitanje fikhska djela tretiraju kao zekat na dug. Ja sam ga bar tako razumio. Tako prema hanefijskoj pravnoj školi zekat se mora davati i na dug koji neko ima kod drugih osoba, ali tek onda kada se taj dug naplati. U tom smislu Ebū Hanīfe razlikuje jaki, srednji i slabi dug. Jaki dug je onaj što ga dužnik duguje za zajam ili trgovačku robu koju je odnio na veresiju. Srednji dug je onaj što ga dužnik duguje za drugu kakvu imovinu koju je kupio od netrgovca. Slabi dug je onaj koji proizlazi iz obaveza koje nemaju veze sa zamjenom za neku imovinu, kao npr. dužni mehr puštenici ili udovici koji one naplate. Kod jakog duga mora se platiti zekat i za prijašnje godine do je ležao dug kod dužnika, ali tek kad primi jednu petinu nisaba (vrijednost na koju se daje zekat, a to je u zlatu 91,6 grama). Za srednji dug se ne mora dati zekat dok se ne primi koliko iznosi cijeli nisab. Konačno, za slabi dug također se ne mora dati zekat dok se ne primi koliko cio nisab, i to pošto prođe godina dana po primitku. Ova mišljenja zastupa Ebū Hanīfa, dok njegovi učenici Ebū Jūsuf i Muhammed stoje na stanovištu da se zekat dadne na svaki dug bez razlike čim se koliko bilo naplati, i to četrdeseti dio od naplaćenog iznosa.
3. Konačno, postavljaš pitanje o odlasku na hadž, tj. da li je preče s novcem kojeg si skupio prvo riješiti stambeno pitanje ili otići na hadž? Kao prvo, za odlazak na hadž iz Bosne potrebno je ne više od 4000 KM, dok mislim da je za stalno rješavanje stambenog pitanja potrebno daleko više novca, naravno ukoliko se misli kupiti nov stan ili kuća. Poznato je da na hadž treba otići čim se steknu uvjeti, i to iz više razloga, tim više ako si te pare mahsus skupljao s nijjetom odlaska na hadž. Međutim, ipak je najbolje da ti sam procjeniš. Možda ti već imaš veću sumu novca i ako bi je ''okrnuo'' nauštrb odlaska na hadž, a ukazala ti se prilika da riješiš stambeno pitanje čije bi rješavanje kasnije bilo vrlo neizvjesno, možda je u tom slučaju bolje odgoditi hadž do prve naredne prilike. Na tebi je da izvagaš i procjeniš.