1) Es selamu alejkum draga braćo, želio bih se informisati po jednom pitanju a koje se odnosi na pripąremu i odlazak na hadž. Naime, majka je duhovno spremna i moli Allaha dž.š. da joj se otvori put za ovu petu obavezu. Ima čestit nijet, ali je brine jedno pitanje. Moj babo, a.r., je preselio lani na ahiret. Bio je u bankovnom kreditu koji je podigao kako bi nama djeci nesto ostavio. Allah je tako htio i on se ubrzo razbolio i preselio na ahiret. Ja, njegov sin sam preuzeo obaveze vraćanja duga, sa iskrenim nijetom, kao sto me Allah dželešanuhu obavezuje da budem prema svojim roditeljima. Majka smatra da ona nije u mogucnosti otici na HADŽ sve dok se taj kredit u potpunosti ne vrati, iako sam isti preuzeo i sretan sam štoza svog rahmetile babu mogu to učiniti, inša’Allah i zaraditi kod Allaha jedno dobro djelo prema svojim roditeljima.
PITANJE: Da li moja majka sa halal zarađenim novcem svoje djece može otici na hadž iako kredit neće biti vraćen još dvije godine, a Allah nabolje zna, možda se to i sutra desiti. Ipak, da li je dužna čekati dok ja izmirim dug ili joj odlazak na hadž može biti čist i primljen, a Allah najbolje zna. Očekujem Vaš odgovor i želim da Vam Allah uveća znanje i učini Vas jakim i čistim od svih grijeha.
Es selamu alejkum draga braćo!
2) Es selamu alejkum, živim u Sarajevu. Odlazim u mjesto koje je od Sarajeva udaljeno preko 100 km i tamo ostajem dvije sedmice. Zatim odlazim u drugo mjesto, također od Sarajeva udaljeno preko 100 km, i tu ostajem tri dana. Zatim se vraćam u Sarajevo. Da li se u ovom vremenu tretiram kao musafir?
Neka vas Allah, dž.š., nagradi.
Na pitanje odgovara
1) Za punu ispravnost hadža potrebno je riješiti se svih dugova prije nego što se pođe na hadž. Koliko sam razumio, tvoja majka bi otišla na hadž od tvoga novca. Ako tvoje finansiranje njenog odlaska na hadž ne bi uticalo na propisani tempo vraćanja duga, mislim da u tom slučaju može otići na hadž, tim prije što je, kako kažeš duhovno spremna, a pretpostavljam i da je starija osoba, a ko zna hoće li kasnije biti u mogućnosti obaviti hadž. Međutim, ako bi tvoje izdvajanje novca za njen hadž uticalo na otplatu duga, u tom slučaju mislim da bi ipak trebalo sačekati da se u potpunosti dug otplati. A Allah najbolje zna!
2) U Fikhul-ibadatu od Seida Serdarevića stoji:
Osoba koja je na putu zove se musafir, a ona koja je kod svoje kuće ili je na strani ali se misli tu zadržati najmanje petnaest dana, zove se mukim. Musafir ima nekih pogodnosti u pogledu vjerskih propisa kao: skraćivanje farz namaza od četiri rekata na dva rekata, ne mora postiti uz ramazan, mesh po mestvama može činiti tri dana i tri noći itd. Spomenute pogodnosti ima samo onaj musafir koji je naumio prevaliti put od najmanje osamnaest sati srednjeg pješačkog hoda, a koji je samostalan i nezavisan u donošenju odluka, ili ako mu je pretpostavljeni bar odlučio da učini toliki put, a on za to znadne.
Kao nesamostalni u donošenju odluka računaju se: žena s mužem, vojnik sa svojim starješinom, sluga sa svojim gospodarom, učenik sa svojim nastavnikom itd., te njihove nakane nemaju odlučujuće važnosti pred odlukama njihovih pretpostavljenih.
Skraćivanje namaza je ne samo pogodnost nego i dužnost za musafira, i mekruh mu je klanjati neskraćen farz-namaz. Ako još ne bi ni sjedio na prvom sjedenju, namaz bi mu bio pokvaren. Naravno, pokraćuju se samo farzi od četiri rekata, a od tri i dva ne. Ako je musafir negdje odsjeo i slobodan, pa i na kraće vrijeme, može klanjati sunete, inače će ih sasvim izostaviti.
Skraćivanje namaza, počinje vršiti musafir čim se udalji od svog grada s predgrađem i to čini sve dok se ne vrati u svoje mjesto, ili dok u jednom mjestu ne naumi ostati najmanje petnaest dana. Ako naumi ostati manje od petnaest dana, ili toliko pa i više, ali u dva razna mjesta, ili ne naumi ostati duže vremena u jednom mjestu, pa čak i nekoliko mjeseci ili godina, stalno će skraćivati namaz. Ko se nastani za stalno u jednom mjestu, kad putujući dođe u svoj stari zavičaj, on će ipak pokraćivati namaz, osim ako bi i tu imao svoju porodicu pored one koju je u novom mjestu osnovao.
Musafir može klanjati za imamom mukimom ako klanja namaz dotičnog vremena. On će u ovom slučaju klanjati cijeli namaz s imamom a ne skraćen. Musafir može biti i imam mukimima makar se klanjao koji bilo namaz (toga vremena ili prošlog), ali će on namaz skratiti, a džemaat sam klanjati ostatak namaza, pri čemu na ta dva rekata neće ništa učiti, baš kao da i dalje klanjaju za imamom. Musafir imam treba da prethodno obavijesti džemat o tom da je on musafir te da će predati selam na dva rekata i da će oni nastaviti sami i dovršiti namaz. Na putu prošli namazi naklanjaće se kao skraćeni, a koji nisu na putu prošli kao potpuni će se naklanjati.